kazneno

Sukladno odredbama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za Kaznena djela (ZOPOKD), odgovorna osoba u školskoj ustanovi kaznit će se za kazneno djelo ako se njime povređuje neka dužnost školske ustanove ili je njime školska ustanova ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. Temelj kaznene odgovornosti školske ustanove je kazneno djelo fizičke osobe koja ima svojstvo odgovorne osobe – koja „vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

 

Sažetak

 

        Sukladno odredbama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za Kaznena djela (ZOPOKD),  odgovorna osoba u školskoj ustanovi kaznit će se za kazneno djelo ako se njime povređuje neka dužnost školske ustanove ili je njime školska ustanova ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. Temelj kaznene odgovornosti školske ustanove je kazneno djelo fizičke osobe koja ima svojstvo odgovorne osobe – koja „vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe.

 Ključne riječi: Školska ustanova, Kaznena djela, Zakon o odgovornosti pravnih osoba

  

I.UVOD

 

       Zakonski propisi određuju koje osobe su ovlaštene za vođenje poslova ovisno o tipu pravne osobe – tj. radi li se o trgovačkom društvu, zadruzi, udruzi, ustanovi, jedinici lokalne ili regionalne samouprave ili drugoj pravnoj osobi – a i organi pravne osobe su ovlašteni odrediti predstavnika.[1] Međutim, iz navedenog jasno proizlazi da je za postojanje odgovornosti pravne osobe dovoljno da se radi o de facto odgovornoj osobi, dakle, koja nije formalno imenovana kao takva, ali faktički vodi poslove pravne osobe. Kazneno djelo radnika koji neposredno izvršava poslove u pravnoj osobi neće u pravilu dovesti do odgovornosti pravne osobe ako se ne dokaže propust ili uputa njemu nadređene odgovorne osobe koja je zadužena za vođenje odnosno obavljanje tih poslova.

 

  1. TEMELJ ODGOVORNOSTI ŠKOLSKE USTANOVE

            Školska ustanova kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe ako se njime povređuje neka dužnost školske ustanove ili je njime školska ustanova ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. Školska ustanova kaznit će se za kaznena djela propisana Kaznenim zakonikom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela.[2] Odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja školske ustanove.[3]

       2.1. Uračunavanje krivnje odgovorne osobe u školskoj ustanovi

               Odgovornost školske ustanove temelji se na krivnji odgovorne osobe. Školska ustanova kaznit će se za kazneno djelo odgovorne osobe i u slučaju kad se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe.

[4]

3.ODGOVORNOST U SLUČAJU PROMJENE STATUSA ŠKOLSKE USTANOVE

      Prestane li školska ustanova postojati prije nego je okončan kazneni postupak, novčana kazna, sigurnosne mjere, javno objav­ljivanje presude i oduzimanje imovinske koristi mogu se izreći školskoj ustanovi  koja je njezin sveopći pravni sljednik. Prestane li školska ustanova postojati nakon pravomoćno okončanoga kaznenog postupka, novčana kazna, sigurnosne mjere, javno objavljivanje presude i oduzimanje imovinske koristi. 

[5]

4.KAZNE I DRUGE KAZNENOPRAVNE SANKCIJE ŠKOLSKIH USTANOVA

 4.1. Vrste kaznenopravnih sankcija

        Kazne su novčane kazne i ukidanje školske ustanove.[6] Ako je za kazneno djelo propisana novčana kazna ili kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od jedne godine zatvora, školska ustanova može se kazniti novčanom kaznom od 5.000,00 do 8.000.000,00 kuna. Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od pet godina zatvora, školska ustanova može se kazniti novčanom kaznom od 15.000,00 do 10.000.000,00 kuna. Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od deset godina zatvora, školska ustanova može se kazniti novčanom kaznom od 30.000,00 do 12.000.000,00 kuna. Ako je za kazneno djelo propisana kazna zatvora s posebnom najvećom mjerom od petnaest godina zatvora ili teža kazna, školska ustanova se može kazniti novčanom kaznom od 50.000,00 do 15.000.000,00 kuna.[7] Ako školska ustanova ne plati u određenom roku novčanu kaznu, novčana kazna naplatit će se prisilno.[8] Školska ustanova koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne.

  1. UKIDANJE ŠKOLSKE USTANOVE

       Kazna ukidanja školske ustanove može se izreći ako je školska ustanova osnovana radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje pretežito iskoristila za počinjenje kaznenih djela. Kazna ukidanja školske ustanove ne može se izreći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i političkim strankama. Uz kaznu ukidanja školske ustanove sud može izreći i novčanu kaznu. Nakon pravomoćnosti presude o ukidanju školske ustanove provest će se likvidacija školske ustanove.[9]

5.1. Oslobođenja od kazne

       Školska ustanova koja je prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se osloboditi od kazne.

[10]

 5.2. Uvjetna osuda

       Sud može školskoj ustanovi izreći uvjetnu osudu tako da istodobno odredi da se novčana kazna neće izvršiti ako školska ustanova u vremenu koje sud odredi, a koje ne može biti kraće od jedne niti dulje od tri godine, ne počini novo kazneno djelo. Uvjetna osuda može se izreći za kaznena djela za koja je sud osudio školsku ustanovu na novčanu kaznu manju od 50.000,00 kuna. Prema školskoj ustanovi ne može se primijeniti djelomična uvjetna osuda.[11]

  1. SIGURNOSNE MJERE

 Uz kaznu sud može izreći školskoj ustanovi jednu ili više sljedećih sigurnosnih mjera: zabranu obavljanja određenih djelatnosti ili poslova, zabranu stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija, zabranu poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna i oduzimanje predmeta.

[12]

Zabrana obavljanja određenih djelatnosti ili poslova može se izreći u odnosu na jednu ili više djelatnosti ili poslova čijim je obavljanjem kazneno djelo počinjeno. Zabranu obavljanja određenih djelatnosti ili poslova sud može izreći školsko ustanovi u trajanju od jedne do tri godine računajući od pravomoćnosti presude ako bi daljnje obavljanje

određenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za život, zdravlje ili sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo ili ako je školska ustanova već bila kažnjavana za isto ili istovrsno kazneno djelo.[13] Zabranu stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija koje izdaju državna tijela ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sud može izreći pravnoj osobi ako postoji opasnost da bi takvo stjecanje dozvola, ovlasti, koncesija ili sub­vencija moglo poticajno djelovati na počinjenje novoga kaznenog djela. Navedena sigurnosna mjera izriče se u trajanju od jedne do tri godine računajući od pravomoćnosti sud­ske  presude.[14] Zabrana poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna može se izreći školskoj ustanovi ako postoji opasnost da bi takvo poslovanje moglo poticajno djelovati na počinjenje novoga kaznenog djela.[15] Navedena sigurnosna mjera izriče se u trajanju od jedne do tri godine računajući od pravomoćnosti sud­ske presude.[16]

7.KAZNENI POSTUPAK

.  Za kazneno djelo školske ustanove i odgovorne osobe provest će se jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. Ako se protiv odgovorne osobe zbog pravnih ili drugih razloga ne može pokrenuti ili voditi kazneni postupak, postupak će se započeti i provesti samo protiv školske ustanove.

[17]

         Državni odvjetnik može postupiti po članku 175. Zakona o kaznenom postupku ako pravna osoba nema imovine ili je ona tako neznatna da ne bi bila dovoljna niti za pokriće troškova postupka ili ako se protiv nje vodi stečajni postupak.[18]

  7.1. Mjesna nadležnost

   Ako nije poznato mjesto počinjenja kaznenog djela ili je to mjesto izvan teritorija Republike Hrvatske, nadležan je sud na čijem području okrivljenik ima prebivalište ili boravište, odnosno okrivljena školska ustanova ima sjedište. Privatna tužba može se podnijeti i sudu na čijem području okrivljena školska ustanova ima sjedište.[19]

  1. POKRETANJE KAZNENOG POSTUPKA PO PRIJEDLOGU

 Ako je podnesen prijedlog za progon samo protiv odgovorne osobe, državni odvjetnik može po službenoj dužnosti pokrenuti kazneni postupak za isto kazneno djelo i protiv školske ustanove.

[20]

  1. PREDSTAVNIK OKRIVLJENE ŠKOLSKE USTANOVE

 Za okrivljenu školsku ustanovu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlašten poduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljenik. Okrivljena školska ustanova može imati samo jednog predstavnika. Predstavnik školske ustanove može biti svaka potpuno poslovno sposobna fizička osoba koja zna hrvatski jezik. Predstavnika određuje organ školske ustanove, odnosno osobe koje je zastupaju na temelju zakona, odluke nadležnog organa, statuta, društvenog ugovora ili odluke organa pravne osobe. Ako predstavnik nije po drugoj osnovi ovlašten zastupati školsku ustanovu, za ovlast da bude njen predstavnik, školska ustanova mu daje pisanu punomoć. Punomoć se može dati i usmeno na zapisnik sudu koji vodi postupak. Sud je dužan utvrditi identitet predstavnika školske ustanove i njegovo ovlaštenje za sudjelovanje u postupku. Školska ustanova je dužna sudu dostaviti podnesak kojim je odredila svog predstavnika kao i dokaze o njegovom ovlaštenju. Predstavnik školske ustanove ne može biti osoba koja je u istom postupku pozvana kao svjedok te osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog istog kaznenog djela.[21]

9.1. Postavljanje predstavnika

U prvom pozivu sud će upozoriti školsku ustanovu da je dužna odrediti predstavnika u roku od osam dana od primitka poziva. Ako školska ustanova ne odredi predstavnika postavit će ga sud pred kojim se vodi postupak. Ako školska ustanova prestane postojati prije nego je pravomoćno okončan kazneni postupak tako da ima sveopćega pravnog sljednika, taj je sljednik dužan odrediti svog predstavnika u roku od osam dana od prestanka školske ustanove, u protivnom predstavnika će postaviti sud pred kojim se vodi postupak. Ako pravna osoba odredi predstavnika, sud koji vodi postupak pozvat će je da u roku od osam dana odredi drugog predstavnika i o tome obavijesti sud. Ako školska ustanova ne odredi predstavnika u tom roku, predstavnika će joj postaviti sud pred kojim se vodi postupak. Predstavnika okrivljenoj školskoj ustanovi postavlja pred­sjednik suda rješenjem koje se dostavlja osobi koja je određena za predstavnika te školskoj ustanovi. Te osobe imaju pravo žalbe na rješenje koja ne zadržava njegovo izvršenje.[22]

9.2. Dostava odluka i dopisa pravnoj osobi

 Odluke i dopisi upućeni školskoj ustanovi dostavljaju se na adresu njezina predstavnika ili u sjedište školske ustanove, odnosno njezine podružnice.[23] Ako se uredno pozvani predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, sud može izdati dovedbeni nalog ako je u pozivu upozoren da će u slučaju izostanka biti prisilno doveden.[24] Nagrada i nužni izdaci predstavnika ulaze u troškove kaznenog postupka. Nužni izdaci postavljenog predstavnika u postupku zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti predujmljuju se iz sredstava tijela koje vodi kazneni postupak, a naplaćuju kasnije od osoba koje su ih dužne naknaditi prema odredbama Zakona o kaznenom postupku.

[25]

  1. BRANITELJ

Okrivljena školska ustanova može imati branitelja. Punomoć branitelju određuju ovlaštenici za zastupanje školske ustanove. Pravna i odgovorna osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za isto kazneno djelo mogu imati zajedničkog branitelja ako to nije u suprotnosti s probitcima njihove obrane. Na okrivljenu školsku ustanovu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku o obveznoj obrani.[26]

     Optužnica protiv okrivljene školske ustanove osim dijelova propisanih Zakonom o kaznenom postupku mora sadržavati i tvrtku, odnosno naziv okrivljene školske ustanove, njezino sjedište i matični broj, ime i prezime njezina predstavnika, datum rođenja i adresu stanovanja te državljanstvo, državu izdavanja putovnice i broj putovnice ako je stranac.[27]

     Na glavnoj raspravi u jedinstvenom postupku protiv školske ustanove i odgovorne osobe prvo će se ispitati odgovorna osoba o tome kakav stav zauzima prema svakoj točki optužbe, a zatim predstavnik školske ustanove. Redoslijed izvođenja dokaza na glavnoj raspravi u jedinstvenom postupku protiv školske ustanove i odgovorne osobe određuje se prema tome kako se odgovorna osoba očitovala u odnosu na optužbu bez obzira na očitovanje predstavnika školske ustanove. Uvijek će se prvo ispitati odgovorna osoba, a zatim predstavnik školske ustanove.[28]

 Nakon završenog dokaznog postupka te govora tužitelja i oštećenika prvo govori branitelj pravne osobe, pa predstavnik školske ustanove, a zatim branitelj školske ustanove pa odgovorna osoba. Sud može odlučiti da se nakon očitovanja o krivnji školske ustanove glavna rasprava održi u odsutnosti predstavnika školske ustanove koji je uredno pozvan, a njegova prisutnost nije prijeko potrebna.

   10.1.  Sadržaj presude

    Presuda u postupku protiv okrivljene školske ustanove osim dijelova propisanih Zakonom o kaznenom postupku mora sadržavati:

u uvodu presude tvrtku, odnosno naziv okrivljene školske ustanove, njezino sjedište i matični broj, ime i prezime njezina pred­stavnika, datum rođenja i adresu stanovanja te državljanstvo, državu izdavanja putovnice i broj putovnice ako je stranac, u izreci presude tvrtku, odnosno naziv i sjedište okrivljene školske ustanove.

10.2. Mjere opreza prema školskoj ustanovi

          Ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da će okriv­ljena školska ustanova ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo ili da će počiniti kazneno djelo kojim prijeti, sud će joj odrediti sljedeće mjere opreza:

1) zabrana obavljanja određenih djelatnosti ili poslova,

2) zabrana poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna,

3) zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija.

Sud može odrediti mjeru ako bi daljnje obavljanje određenih djelatnosti ili poslova bilo opasno za život, zdravlje ili sigurnost ljudi ili imovine, ili za gospodarstvo. Ova se mjera ne može izreći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, političkim strankama i sindikatima. Sud može na prijedlog državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti rješenjem zabraniti statusne promjene koje bi mogle dovesti do prestanka okrivljene pravne osobe. Zabrana će se upisati u sudski registar ili drugi registar. Rješenje o određivanju mjere opreza upisat će se u sudski registar ili drugi registar po službenoj dužnosti.

  1. ZAKLJUČAK

     Kaznena odgovornost školske ustanove posredne je naravi, tj. izvodi se iz kaznene odgovornosti njene odgovorne osobe. Glede samih dužnosti, misli se primarno na dužnosti koje se tiču domene poslovanja same školske ustanove, ali i dužnosti kojih se školska ustanova dužna pridržavati, a sukladno odredbama posebnih zakona, koji se tiču njena osnivanja i funkcioniranja. Stoga, školska ustanova definitivno ne može odgovarati za sva kaznena djela propisana Kaznenim zakonom ili drugim zakonima, a u praksi se to primarno javlja kroz gospodarske delikte. Kaznena odgovornost školskih ustanova već se ustalila kao institut ne samo u europskom zakonodavstvu nego i u hrvatskom. Usprkos postojanju određenog skepticizma u početku, Zakon o odgovornosti školskih ustanova za kaznena djela zaživio je u praksi te se pokazao uspješnim instrumentom za suzbijanjem kriminalnog djelovanja pravnih osoba. Međutim, unatoč tomu i dalje su ostala otvorena neka pitanja u vezi s njegovom primjenom. Uvođenje predstavnika pravne osobe pokazalo se kao spretno rješenje u omogućavanju sudjelovanja školske ustanove u kaznenom postupku. U izboru predstavnika, školska ustanova je u načelu slobodna izabrati bilo koju osobu na tu funkciju, uz postojanje određenih ograničenja. S obzirom da se u kaznenom postupku vodeće osobe nalaze uglavnom u položaju školske ustanove, koja je isključena od funkcije predstavnika, najčešće se na poziciju predstavnika postavljaju odvjetnici. U prilog toga govori i činjenica da u slučaju ako školska ustanova propusti izabrati predstavnika, sud će joj postaviti jednog od odvjetnika koji se inače postavlja po službenoj dužnosti u kaznenom postupku. S obzirom na to i pravo školske ustanove na branitelja, valja proučiti faktični odnos u takvoj situaciji kumulacije dva odvjetnika u različitim ulogama u postupku. Pored toga još je ostalo nedovoljno dobro uređeno pitanje nagrađivanja predstavnika. Naime, stupanjem na snagu izmjena i dopuna ZKP-a,  temelji kaznenog postupka protiv pravnih osoba te položaj i uloga predstavnika ... ZKP-a 16.12.2013. (čl. 150. st. 2.) postojala je distinkcija između predstavnika odvjetnika i predstavnika ne-odvjetnika s odredbom ZKP-a prema kojoj su samo predstavnici odvjetnici imali pravo na nagradu pored nužnih troškova. Iako je ta odredba izbačena, i dalje bi valjalo razmotriti mogućnost donošenja Pravilnika o nagrađivanju predstavnika koji bi bio jednako primjenjiv neovisno o profesiji osobe koja se nađu u toj ulozi.

  1. LITERATURA
  1. Osobe koje vode poslove kao odgovorne osobe i određenje predstavnika pravne osobe po zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Barbić, J., Zagreb, vol. 10, broj 2, 2003., str. 779-842
  1. Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

 

 

[1] Više o tome Barbić, J., Osobe koje vode poslove kao odgovorne osobe i određenje predstavnika pravne osobe po zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, broj 2, 2003., str. 779-842

  1. Članak 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[3] Članak 4. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[4] Članak 4. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[5] Članak 7. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[6] Članak 8. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[7] Članak 10. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[8] Članak 10.a Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[9] Članak 12. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[10] Članak 12. aZakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[11] Članak 13.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[12] Članak 15.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[13] Članak 16.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[14] Članak 16.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[15] Članak 17.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[16] Članak 18.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[17] Članak 23.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[18] Članak 24.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[19] Članak 25.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[20] Članak 26.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[21] Članak 27.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[22] Članak 28.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[23] Članak 28.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[24] Članak 29.  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[25] Članak 31  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[26] Članak 32  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[27] Članak 33  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

[28] Članak 34  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).

29 Članak 36  Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela( Narodne novine br. 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12).